← Svi intervjui
Naslovna slika intervjua s Mihael H.

Intervju · 1. listopada 2026.

Mihael H.

Operations Manager i System Administrator u globalnoj korporaciji

Karijera

U operativnim i tehničkim poslovima granica između kontrole i kaosa često ovisi o nekoliko jednostavnih navika. Mihael radi kao Operations Manager i System Administrator u globalnoj korporaciji, na poziciji gdje se odluke donose brzo, a problemi ne trpe odgađanje. U ovom razgovoru govori o prijelazu s tehničkog rada na vođenje ljudi, o tome kako su se neki na početku smijali njegovim ambicijama, zašto svakodnevno bilježi greške unutar tima i zašto prije svake važnije odluke prvo provjeri može li se vratiti korak unatrag bez ozbiljne štete. * Puno ime i prezime osobe poznato je redakciji. Intervju se objavljuje anonimno na izričit zahtjev sugovornika.

Čitaj prije drugih

Intervju u tvom inboxu prije nego je vidljiv na stranici.

Zauvijek besplatno. Utorkom, srijedom i petkom. Prijava i odjava u jednom kliku.

Kao uvod, reci nam nešto o sebi, vezano uz posao ili karijeru.

Trenutno radim u globalnoj korporaciji kao "Operations Manager" i "System Administrator", a na toj poziciji sam posljednjih godinu i pol dana. Moj posao je dinamičan i često zahtijeva brzo donošenje odluka, rješavanje problema i dobru organizaciju tima i operacija na globalnoj razini. Izvan posla pokušavam pronaći balans i vrijeme za sebe. Redovito idem u teretanu i planinarim, što mi pomaže da se maknem od poslovnog okruženja, napunim baterije i vratim na posao s više energije i fokusa.

Tehnologija, prijetnje i regulative mijenjaju se neviđenom brzinom. Na koji način filtriraš informacije, što čitaš i kako organiziraš vlastito znanje kako bi ostao na samom vrhu industrije bez informacijskog preopterećenja?

U posljednje vrijeme možda čak i premalo čitam, ali sam pronašao drugi način koji mi puno pomaže, počeo sam svakodnevno pisati dnevnik. Na kraju dana pokušavam analizirati što se dogodilo, gdje sam mogao napraviti nešto bolje i na koji način mogu unaprijediti svoj profesionalni, ali i privatni život. Posao u mom sektoru prilično je dinamičan i stresan, pa mi je jako važna dobra organizacija. Pokušavam posao rasporediti unutar tima prema tome u čemu je tko najbolji. Svakodnevno vodim evidenciju problema i grešaka, analiziram gdje su nastale i što možemo napraviti kako se iste situacije ne bi ponavljale. Također, zapisujem stvari koje trenutno ne mogu riješiti sam ili na razini tima, a zatim ih, kada je potrebno, eskaliram svom menadžeru. Na taj način pokušavam imati pregled nad stvarima koje su riješene, onima koje su još otvorene i onima koje zahtijevaju dodatnu podršku. Što se tiče umjetne inteligencije, ne gledam na AI kao na prijetnju, nego kao na alat. Ako znamo kako ga pravilno koristiti, može nam značajno pomoći u poslu. Po mom mišljenju, veći izazov danas nisu sami alati i tehnologija, nego način na koji ih ljudi koriste.

Postoji li neka specifična navika, pravilo ili nestandardna rutina u tvom životu koju smatraš svojom najvećom prednošću?

Rekao bih da sam dosta funkcionalna i organizirana osoba. Ako mi se dodijeli zadatak, trudim se riješiti ga u što kraćem roku i ne ostavljati stvari za kasnije. Ako naiđem na prepreku koju ne mogu samostalno riješiti, ne pokušavam gubiti vrijeme pretvarajući se da znam sve. Tražim pomoć i podršku od menadžera ili kolega koji imaju više iskustva u određenom području. Mislim da je sposobnost prepoznati kada trebaš pomoć jednako važna kao i sposobnost samostalno riješiti problem.

Ako netko danas želi graditi karijeru u području sigurnosti na globalnoj razini, koje su po tebi dvije ili tri ključne vještine, tehničke ili netehničke, na koje bi se trebao fokusirati?

Po mom mišljenju, ovo su stvari koje su izuzetno važne za sposobnost rada u timu i leadership: Svaka kompanija želi ljude koji znaju biti team playeri, ali istovremeno traži i ljude koji mogu preuzeti odgovornost i voditi druge kada je to potrebno. Mislim da je važno razvijati obje strane - znati biti dio tima, ali i znati preuzeti inicijativu i odgovornost. Treća stvar koju bih izdvojio je orijentiranost prema klijentu. Bez obzira na to koliko smo tehnički dobri, na kraju moramo razumjeti potrebe ljudi i organizacija kojima pružamo uslugu. Tehničko znanje je važno, ali način na koji ga primjenjujemo za rješavanje stvarnih problema često čini najveću razliku.

Kako provjeravaš sam sebe kada donosiš neku odluku? Imaš li neki svoj trik ili „test zdravog razuma” da budeš siguran da nisi previdio nešto očito?

Kada donosim važniju odluku, pokušavam kroz nju proći barem dva puta i razmisliti o mogućim posljedicama. Jedno od pitanja koje si postavljam je: ako donesem ovu odluku, mogu li se vratiti na prvobitno stanje ako nešto pođe po zlu, a da pritom ne napravim ozbiljan utjecaj na kompaniju ili operacije? Također volim podijeliti svoje razmišljanje s kolegama koji su na istoj razini. Nekad si toliko fokusiran na jedan način razmišljanja da ne vidiš očitu prepreku koju će netko drugi odmah primijetiti. Ako kolega ima drugačiju ili bolju ideju, nemam problem promijeniti svoj pristup.

U svakom poslu postoji procjep između „kako bi stvari trebale funkcionirati na papiru” i „kako zapravo funkcioniraju na terenu”. Što te u tom dijelu najviše frustrira i kako se nosiš s tim?

Na ovo pitanje imam prilično jednostavan odgovor - ljudi su ponekad najveća prepreka, a ne sam posao. Ako se zadatak dodijeli osobi koja ima potrebno iskustvo i znanje, u pravilu se može riješiti bez većih problema. Međutim, u svakom timu postoje različite razine iskustva, različiti načini rada i, naravno, ljudi koji ponekad pokušavaju izbjeći određene zadatke ili odgovornost. To je jednostavno dio svakog posla. Moj pristup je pokušati razumjeti razlog problema, jasno definirati odgovornosti i pronaći način da se posao ipak završi. Kao menadžer, mislim da nije dovoljno samo reći da nešto nije napravljeno nego je potrebno i razumjeti zašto nešto nije napravljeno i što možemo promijeniti da se ista situacija ne ponovi.

Svi smo nekad napravili krivu procjenu ili pogriješili na poslu. Koja ti je bila najkorisnija lekcija iz neke pogreške – ona zbog koje ti je u tom trenutku bilo grozno, ali ti je danas drago da se dogodila?

Jedna od korisnijih lekcija došla je upravo iz trenutaka kada su se ljudi smijali mojim ambicijama i mislili da nikada neću postati leader. U tom trenutku nije bilo ugodno slušati takve komentare, ali upravo me to naučilo da ne odustajem od svojih planova samo zato što drugi ljudi ne vjeruju u njih. Umjesto da se fokusiram na tuđa mišljenja, fokusirao sam se na ono što mogu napraviti: educirati se, razvijati svoje vještine, stjecati iskustvo i raditi na sebi. Na kraju sam došao do pozicije na kojoj sam danas, ali ne gledam na to kao na kraj. Mislim da uvijek postoji prostor za novi korak i novo učenje.

Postoji li neka stvar u vezi s poslom ili organizacijom života u koju si prije nekoliko godina bio 100% siguran, a danas gledaš na nju i misliš: „Čovječe, kako sam krivo razmišljao”?

Prije sam mislio da je dovoljno samo puno raditi i biti dobar u svom poslu. Danas mislim da to samo po sebi nije dovoljno. S vremenom sam shvatio koliko su komunikacija, organizacija, odnosi s ljudima i sposobnost vođenja jednako važni kao i tehničko znanje. Možeš biti odličan u svom poslu, ali ako ne znaš raditi s ljudima, delegirati zadatke, prihvatiti drugačije mišljenje ili preuzeti odgovornost kada je potrebno, vrlo brzo dođeš do svojih granica. Danas puno više cijenim balans između tehničkog znanja, leadershipa i rada s ljudima.

Kada te netko sa strane pita čime se baviš, obično dobije onu „uljepšanu” verziju. Ali kada bi u tri rečenice morao objasniti prijatelju koji nema veze s tvojom industrijom kako zapravo izgleda tvoj prosječan radni tjedan – što bi mu rekao?

U najkraćem, bavim se podrškom korisnicima i globalnom podrškom data centrima, gdje rješavamo različite sistemske i sigurnosne probleme. Osim svakodnevnog operativnog rada, sudjelujem i na različitim projektima koji zahtijevaju koordinaciju između više timova i lokacija. Drugim riječima, moj radni tjedan uglavnom se sastoji od rješavanja problema koji se pojave, organiziranja ljudi i posla te rada na projektima koji trebaju poboljšati način na koji naši sustavi i operacije funkcioniraju.

Da danas možeš sjesti na kavu sa samim sobom od prije 5 ili 10 godina – s onim znanjem i iskustvom koje imaš danas – koji bi si jedan kratak savjet dao?

Nikad ne odustaj od sebe i svojih ciljeva. Ali isto tako, nemoj zaboraviti uživati u životu i cijeniti vrijeme koje imaš. Posao, karijera i ambicije su važni, ali nisu cijeli život. Uči, radi na sebi, guraj naprijed – ali pronađi vremena i za sebe, ljude koje voliš i stvari koje te pune energijom.

Perspektiva iz prakse

U tehničkim i operativnim poslovima postoji trenutak kada sama stručnost više nije dovoljna da bi karijera nastavila napredovati. Možete biti najbolji u sobi, ali ako ne znate komunicirati, prenijeti svoje znanje drugima i priznati kada vam je potrebna podrška, vrlo brzo možete dosegnuti svoj profesionalni „plafon“.

Mihaelov način razmišljanja pri donošenju odluka – „mogu li se vratiti na početno stanje ako nešto pođe po zlu?“ – vrijedi puno šire od svijeta sustava i servera. Isti princip možemo primijeniti i na karijerne odluke. Kada uklonimo pritisak da svaka odluka mora biti konačna i nepovratna, lakše odlučujemo, brže djelujemo i mirnije prihvaćamo mogućnost pogreške.

Jako mi se sviđa Mihaelov „switch“ prema pisanju dnevnika. I sam sam uveo pisanje dnevnika kao dio svoje rutine prije spavanja i definitivno mogu potvrditi da je to proces koji oslobađa misli i omogućuje ti da napraviš vlastiti „audit“ dana. Ponekad je upravo taj trenutak zaustavljanja i promišljanja ono što nam nedostaje tijekom užurbanog dana.

Robert

Urednik, Iza Izloga

Manje buke. Više fokusa.

Newsletter utorkom, srijedom i petkom - plus najava svakog novog intervjua.

Zauvijek besplatno. Utorkom, srijedom i petkom. Prijava i odjava u jednom kliku.